top of page
Gnojidba zemljišta i prihrana biljaka je vrlo bitna. U suprotnom bi došlo do odumiranja zemljišne faune kao i same biljke.
Nikada u povijesti tako veliki broj ljudi bez obzira na svoju profesiju kao danas nije bio opsjednut sa problemom zaštite prirode kao i proizvodnjom kvalitetne i zdrave hrane koje ima sve manje.
Danas ljudi primjenjuju različite vrste gnojidbe pokušavajući uspješno uzgojiti biljke i proizvesti zdravu hranu. Međutim nije dovoljan samo fizički rad, nego je potrebno razumjeti bit događanja kao i upoznati niz činjenica koje su bitne za život kao i za život biljaka.
Navest će mo najosnovnije ili najučestalije gnojidbe;
Danas je u cijelom svijetu opće prihvaćena činjenica da bez humusa nema uspješne ekolološke poljoprivrede.
STAJNJAK u svježem stanju je vrlo štetan za biljke, zbog toga moramo čekati njegovo sazrijevanje prirodnim putem koje traje i preko godinu dana. U tome periodu dolazi do hlapljena i ispiranja hranjivih supstanci. Postaje sve kiseliji i trošniji pa gubi na svojoj vrijednosti. Zbog ograničenih hranjivih elemenata koja posjeduju pojedina stajska gnojiva poželjno je gnojiti različitim stajskim gnojivima a ne uvijek istim. Npr; goveđim, ovčjim, konjskm, zečjim itd. Budući da nije toliko razgradiv za biljku on se baca svake treće godine. Sa njegovim korištenjem dobivamo kiselo tlo. Pri gnojdbi sa stajnjakom tlo je žednije te ga potrebno je učestalije zaljevati, a i kako bi se pod uticajem vlage nastavila njegova daljna razgradnja iduće tri godine pretvarajući se u humus koji je kao hrana u najprihvatljivijem obliku za biljku. Stvara se još problem što dosta raste korov a pojavljuju se i različiti nametnici koj žive u takvom zemljištu gnojenim stajnjakom. Ti nametnici su također skloni pojesti ili oštetiti korijen same biljke (mrkva, peršun paštrnjak itd). Bacajući stajnak na istrošena tla potrebno je preko 10 godina kako bi došlo do prvih značajnijih rezultata zemljišne faune i flore (životinjsi i biljni svjet).
Pretvorbom stajnjaka u humus radom glista traje 3 – 6 mjeseci ne dolazi do gubitaka korisnih plinovitih tvari kao i suvišnog ispiranja kišom. Popravlja se pH kiselost. Proizvod je neutralne reakcije, vrlo je hranjiv te se nalazi u najprihvatljivijem obliku kao hrana za biljku.
Gojidba i prihrana biljaka: Text
Gojidba i prihrana biljaka: Image
KOMPOST - Trava i lišće te drugi materijali organskoga porjekla također ostavljeni na jednom mjestu u vrtu pretvaraju se u humus ali je sa niskim hranjivim vrijednostima. Zbog svoga dugoga procesa prelaska u humus dolazi do hlapljenja i ispiranja hranjivih tvari. To je blagi humus.
Šumska zemlja također se koristi kao vrsta hranjiva za biljke ali postoji mogućnost da u njoj budu sićušni nametnici koji mogu napasti i oštetiti biljku pa je poželjno zagrijati je u nekoj posudi do 80 stupnjeva uz stalno miješanje. Također je niskih hranjivih vrjednosti zbog dugog procesa truljenja biljnje mase. Spada u blage humuse.
Dakle kao što vidimo u svim ciklusima je krajnji cilj stvaranje humusa, gdje najvažniju ulogu ima vremenski faktor.
Danas čovjek intezivno proizvodi hranu na neprirodan način hrleći za bogatim i višebrojnim žetvama u toku godine i na takav način vrlo brzo iscrpljuje tlo.
Gojidba i prihrana biljaka: Text
Gojidba i prihrana biljaka: Image
UMJETNIM GNOJIVOM samo se neki faktori u tlu mogu umjetno poboljšati. Njegovom uporabom kao i korištenjem pesticida te spaljivanjem biljne mase se još više onemogućuje stvaranje humusa pa su žetve sve slabije. U pravilu prije nego se odlučimo za takvom gnojidbom trebali bi uzorak tla odnjeti na detaljnu kemijsku analizu i niz stvari znati ali o tome nećemo. Nestručnom upotrebom umjetnih gnojiva i pesticida dolazi do trovanja biljke i karence u hrani. Ti otrovi se nakupljaju i talože u našem organizmu i po desetak dana te kod čovjeka izaziva brojne bolesti. Podzemne vode postaju sve manje pitke što svjedočimo sve manjem broju korištenja bunara. Na tlo se odražava da postaje sve slanije, zbijenije sa povećanom potrošnjom humusa. Konačni ishod je pustinja.
Gojidba i prihrana biljaka: Text
Gojidba i prihrana biljaka: Image
HUMUS KALIFORNIJSKIH GLISTA je bogat makroelementima (dušik, fosfor, kalij) i mikroelementima (cink, mangan, molidben, bakar, željezo, bor, kalcij, natrij) kao i drugim mineralima, koji svojim zajedničkim svojstvima usljed vlage čine hranjivu otopinu. Zbog toga moramo naglasiti da humus moramo dodati tlu u dovoljnim količinama kako bi zadovoljili potrebe biljaka za intezivni rast. Humus glista izvanredno je bogat korisnim bakterijama i gljivicama. Uz prethodne tekstove što smo do sada spomenuli o humusu od glista želim dodati još par rječi. Već i male količine ovoga humusa dodane istrošenom ili biološko neaktivnom tlu (u vlažnim uvjetima) uspjevaju obnoviti mikrobiološki život u njemu, a time i ubrzati procese neophodne za razvoj biljaka. On predstavlja pravu „biološku bombu“ ; ubrzo po njegovoj uprabi icrpljeno tlo počne intezivno živjeti. Intezivno se množe korisni mikroorganizmi neophodni za plodnost tla, naročito ako u zemljištu ima organskog materijala.
Također moramo znati da prema tipu i karakteristikama tla treba birati odgovarajuća gnojiva kiselih ili baznih karakteristika, dok kod gnojidbe sa humusom ne trebamo o tome voditi brigu.
Gojidba i prihrana biljaka: Text
Gojidba i prihrana biljaka: Image
bottom of page